*****AGROforum*****
Poštovanje!

Drago nam je što ste odlučili postati član našeg foruma i želimo Vam ugodno druženje!



Pozzz!



''Vaš *****AGROforum*****''




SOJA

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

SOJA

Postaj by pege25 on pon 20 svi 2013, 10:54

SOJA

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sinonim: -; Engleski naziv: Soybean; Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill;

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja nadomjestak je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30 % potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.

Morfološka svojstva soje

Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja te ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju dušikom. Značajka korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorata otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinirano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.

Agroekološki uvjeti za uzgoj soje

Temperatura

Soja klije pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.

Svjetlost

Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.

Voda

U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48 % njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80 %. Soju se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tijekom vegetacije.

Tlo

Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.

Agrotehnika za proizvodnju soje

Plodored

Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.

Obrada tla

Tijekom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).

Gnojidba

Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze dušika i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg dušika, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha dušika, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 dušika osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha dušika, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.

Sjetva soje

Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soju se može sijati u svibnju, lipnju, pa i do početka srpnja, no uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. U nas prevladava sjetva u redove na razmak 45 – 50 cm i izvodi se pneumatskim sijačicama. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u sladu s grupom zriobe.

Njega nasada soje

Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana dušikom) i kemijske
(suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.

Žetva soje

Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50 %. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16 %, a iznad 20 % smanjuje se kapacitet kombajna.

Soja - Sorte (56)

AJLA PZO
ALISA
AMPHOR
ANA
ANICA
BUGA
Corbett
DANICA
DIANA
DORA
DUBRAVKA
EMA
GALINA
GALLEC
GORDANA
HRVATICA
IDEFIX
IKA
JANA
JULIJA
JULIJANA
KLARA
KORANA
LEA
LJUBICA
LUCIJA
MARA
MARIJA
MERKUR
Naya
NEOPLANTA
NS ANA
OAC Wallace
PROTEINKA
RUŽICA
S-0512
S-0990
SABINA
SANDA
SANJA
SARA
SEKA
SIVKA
SLAVONKA
SONJA
TEA
TENA
TINA
TISA
TOMA
USKOLISNA
VIŠNJA
VITA
ZAGREPČANKA
ZLATA
ZORA

_________________________________________________
Pege care [You must be registered and logged in to see this image.] čestitam ti postao si admin [You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]

Uspješan muškarac je onaj koji zaradi više nego što žena može potrošiti
Uspješna žena je ona koja nađe takvog muškarca











......Hvala vam što ste član AGROforuma.....

_____________________________________________________________________________________________

pege25
Administrator
Administrator

Član od : 25.11.2011
Lokacija : Valpovo

http://agro.forumcroatian.com

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.