ZOB

ZOB

[You must be registered and logged in to see this image.]


Zob

Sinonim: -; Engleski naziv: Oats; Latinski naziv: Avena sativa L.;

Zob je ranije korištena za proizvodnju kruha, ali s porastom standarda koristi se za proizvodnju prehrambenih proizvoda (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice itd.). Kvaliteta zrna i skromni zahtjevi u uzgoju daju joj posebnu važnost. U odnosu na druge žitarice zrno zobi sadrži i do tri puta više masti, a bjelančevine su znatno probavljivije.

U ishrani stoke koristi se slama kao krma jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Za ishranu stoke koristi se i u zelenom stanju i u smjesi s leguminozama. Proizvode se uglavnom jare forme zobi no postoje i ozime sorte.

Morfološka i biološka svojstva zobi


Korijen se sastoji od primarnog (tri korjenčića) i sekundarnog korijenova sustava, koji je jako dobro razvijen, prodire duboko u tlo (do 2 m) i ima veliku sposobnost usvajanja hraniva. Stabljika je šuplja, visoka 60–120 cm, sastvljena od 5–6 nodija. List zobi sastoji se od lisnog rukavca i lisne plojke, na čijem se prijelazu nalazi jako razvijena opna (ligula), prema čemu se zob lako razlikuje od ostalih žitarica. Razvija metlicu koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20–25 g, a hektolitarska težina oko 45–50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca.

Agroekološki uvjeti za uzgoj zobi

Temperatura

Biološki minimum za klijanje je na samo 1-2 °C, a kako se biljka razvija, povećavaju se i zahtjevi za toplinom. Optimalna temperatura za klijanje zobi iznosi 20–25 °C. Može izdržati proljetne mrazeve do -4 °C.

Voda

Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prirodu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode.

Tlo

Vrlo dobro razvijen korijenov sustav ima veliku sposobnost usvajanja hraniva, stoga dobre rezultate daje i na siromašnim tlima te kiselim tlima s nižim sadržajem pH 4-5.

Agrotehnika za proizvodnju zobi

Plodored

U plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Dobri su predusjevi rane okopavine (krumpir), višegodišnje legumonoze, zrnate mahunarke, uljana repica. Sama zob vrlo je loš predusjev za sva strna žita jer jako iscrpljuje tlo.

Obrada tla

Vrijeme obrade, način i dubina obrade te broj operacija ovisit će o pretkulturi i stanju tla. Obaviti oranje 2-3 tjedna prije sjetve. Nakon ranih pretkultura obično se obavljaju dva oranja, pliće nakon žetve pretkulture i dublje, osnovno, 2-3 tjedna prije sjetve (do 25 cm) uz zaoravanje mineralnih gnojiva predviđenih za osnovnu gnojidbu. Dopunskom pripremom tla (tanjurača, drljača, sjetvospremač rotodrljača) treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj mrvičaste strukture do dubine sjetve.

Gnojidba

Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha dušika, 90-100 kg/ha fosfora i 90-100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije - treća dekada rujna. Sjetva se obavlja žitnim sijačicama na razmak redova 8-12 cm. Sije se na sklop od 500-550 klijavih sjemenki/m2, što odgovara 120-160 kg/ha sjemena.

Žetva zobi

Budući da zob neravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Prosječni prinosi zobi iznose 3-4 t/ha, a mogu biti i znatno veći.